Umro Alec Guinness, britanski glumac

Sir Alec Guinness bio je britanski glumac koji je karijeru započeo u kazalištu. 1938. godine glumio je Hamleta u modernoj verziji u londonskom kazalištu Old Vic. Nakon Drugoga svjetskog rata, koji je proveo u britanskoj mornarici, 1946. godine vraća se kazalištu. Prvu veću ulogu na filmu dobio je u ‘Velikom iščekivanju’ te potom u ‘Oliveru Twistu’. Uloge iz 1950.-ih najplodniji su dio njegove filmske karijere, koja kulminira filmom ‘Most na rijeci Kwai’. Za ulogu u tom filmu nagrađen je Oscarom. Svjetsku slavu postigao je komercijalnim superspektaklima ‘Lawrence od Arabije’ i ‘Propast Rimskog Carstva’, a zapažene uloge ostvario je i u znanstveno-fantastičnim bajkama ‘Ratovi zvijezda’ te ‘Imperij uzvraća udarac’. Kao priznanje za zasluge na filmu i u kazalištu, 1960. stječe počasno plemstvo i postaje Sir Alec. Umro je 5. kolovoza 2000. godine u Londonu.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. Hrvatska je vojska stasala u silu koja je to sad mogla sama i bez ičije pomoći. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja. Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama.

Rođen Colin McRae, škotski automobilist

Colin McRae rođen je u Lanarku, u Škotskoj, 5. kolovoza 1968. godine. McRae je sin poznatog vozača reli utrka Jimmyja McRaea i bivši svjetski reli prvak. Svjetski prvak bio je 1995., drugoplasirani 1996., 1997., 2001. i trećeplasirani 2001. godine u Svjetskom prvenstvu u reliju. 1996. godine kraljica Velike Britanije, Elizabeta II., dodijelila mu je titulu MBE. McRae je osvojio svoju prvu reli utrku 1993., vozeći Subaru Imprezu koji je pripremila momčad Prodrivea na Reliju Novi Zeland. Nakon toga sudjelovao je u momčadi Subaru u tri momčadska naslova, uključujući i svoj naslov u konkurenciji vozača 1995. koji je osvojio u uzbudljivoj završnici protiv momčadskog kolege i svjetskog prvaka Carlosa Sainza. U idućim godinama Colin je promijenio momčad nekoliko puta bez ponavljanja prijašnjih uspjeha. Prešao je u momčad M-Sport Ford 1999., gdje je vozio tada novi Ford Focus WRC model, a 2003. godine Colin prelazi u novu obećavajuću momčad Citroëna. Sezone 2004. nije potpisao ugovor niti za jednu momčadu čime je njegova karijera u Svjetskom prvenstvu u reliju prekinuta, iako se nikada nije službeno povukao u mirovinu.

Umrla Marilyn Monroe, američka filmska diva i seks-simbol

Marilyn Monroe, pravog imena Norma Jeane Mortensen, bila je filmski seks-idol pedesetih godina. Prvi se put pojavila u filmu “Đungla na asfaltu” kao jedna od tisuće nepoznatih filmskih starleta i bila zapažena, te se ubrzo probila na sam vrh filma. Marilyn nije bila ni pretjerano lijepa, ni raskošno darovita, no imala je nešto što naprečac osvaja. Postala je pojmom privlačnosti, požude, muških maštanja, neprofinjenoga, gotovo vulgarnoga tjelesnog izazova. Tijekom 1950.-ih i ranih 1960.-ih Marilyn Monroe glumila je u brojnim komercijalno uspješnim filmovima. Neke od njezinih najpoznatijih uloga su one u filmovima “Muškarci više vole plavuše”, “Kako se udati za milijunaša”, “Sedam godina vjernosti”, “Princ i plesačica”, “Neprilagođeni” i “Neki to vole vruće”. Posljednji joj je film “The Misfits”, za koji je scenarij napisao njezin tadašnji suprug, Arthur Miller. Život Marilyn Monroe završio je samoubojstvom. 5. kolovoza 1962., u svom domu u Brentwoodu, u Los Angelesu, predozirala se tabletama za spavanje.

Rođen Brian Marsden, britanski astronom

Brian G. Marsden, rođen u Cambridgeu 5. kolovoza 1937., bio je britanski astronom. Bio je dugogodišnji ravnatelj Minor Planet Centra. Specijalizirao je nebesku mehaniku i astrometriju, sakupljanje podataka o položajima asteroida i kometa i proračunavanje njihovij orbita, često uz minimalne ulazne podatke. Mardsen je pomogao ponovno otkriti veliki broj ‘izgubljenih kometa’ i asteroida. Mnogim se nebeskim tijelima bio izgubio trag usljed nemogućnosti određivanja orbite zbog premalog broja opažanja prilikom otkrića. Mardsen je pomogao izračunati vjerojatne položaje ovih tijela danas, a time i njihovo ponovno pronalaženje. Često se događa da se ustanovi da je novopronađeni komet ili asteroid već jednom bio pronađen. Mardsen je jednom predložio da se Plutonu dodijeli dvojni status planeta i asteroida (s brojem 10000), no ideja nije prihvaćena. Mardsen je 28. kolovoza 1982., zajedno sa N. S. Chernykhom, otkrio jedan asteroid, kasnije nazvan 37556 Svyaztie. Marsden je umro 2010., u 73. godini.

Umro Vatroslav Jagić, hrvatski jezikoslovac

Vatroslav Jagić bio je hrvatski jezikoslovac i najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća. Udario je široke granice slavenske filologije koja nije obuhvaćala samo jezik, već i jezične i literarne spomenike, proizvode narodnog duha, te sveukupne starine Slavena. Od njegovih preko 600 radova ističu se: Historija književnosti naroda hrvatskoga ili srpskoga; Das Leben der Wurzel de in den slavischen Sprachen; Die Geheimsprache bei den Slaven; Ein Kapitel aus der Geschichte der südslavischen Sprache; Beirträge zur slavischen Syntax; Entstehungsgeschichte der kirchenslavischen Sprache te djelo Život i rad Jurja Križanića. Umro je u Beču, 5. kolovoza 1923. godine, ali je pokopan u rodnom Varaždinu.

Rođen Stjepan Šulek, hrvatski violinist i skladatelj

Hrvatski skladatelj, violinist i dirigent Stjepan Šulek rođen je 5. kolovoza 1914. godine u Zagrebu. Šulek je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je studirao violinu kod Vaclava Humla i kompoziciju kod Blagoja Berse. Bio je član radijskog orkestra, član klavirskog trija, prva violina u zagrebačkom kvartetu. Solistički je prestao nastupati 1952. te nastavio dirigentsku karijeru. Sjajan je poznavatelj instrumentacije, vrstan polifoničar i majstor velikih glazbenih formi. Najvažniji dio njegova opusa čini osam simfonija, četiri klasična koncerta za orkestar, deset instrumentalnih koncertra, a ostala djela su opere ‘Koriolan’ i ‘Oluja’, kantata ‘Zadnji Adam’ te pet gudački kvarteta ‘Moje djetinjstvo’. Umro je u Zagrebu 1986. godine.

Rođen Vatroslav Hladić, hrvatski kazališni glumac i redatelj

Hrvatski kazališni glumac i redatelj Vatroslav Hladić rođen je 5. kolovoza 1898. u Zagrebu. Od malena je zavolio kazalište i vrlo rano počeo je glumiti. Prvi stalni angažman Hladić je dobio za vrijeme Prvoga svjetskog rata u Vojničkom kazalištu u Bjelovaru, a ubrzo je pristupio novoosnovanom kazalištu u Varaždinu, gdje je i prvi put režirao. Nakon Varaždina radio je i u Osijeku, Splitu, Zagrebu, Skoplju, Dubrovniku, Bjelovaru i Rijeci. Kao glumac se istaknuo u ulogama Lenbacha i Ignjata Glembaya (M. Krleža, U agoniji i Gospoda Glembajevi), Jaga (W. Shakespeare, Othello), Oswalda (H. Ibsen, Sablasti), a kao redatelj postavio je djela I. Vojnovića (Ekvinocij), I. Cankara (Kralj Betajnove), C. Goldonija (Ribarske svađe) i F. Schillera (Spletka i ljubav, Razbojnici). Objavio je i autobiografske uspomene pod naslovom “Život glumca” (1944). Vatroslav Hladić umro je 18. ožujka 1965. u Rijeci

Umro Friedrich Engels, njemački sociolog, filozof i revolucionar

Friedrich Engels bio je njemački sociolog, filozof i revolucionar te uz Karla Marxa otac marksizma. Bio je poliglot i tečno je čitao i pisao na dvadeset jezika. Porijeklom je bio iz zrazito religiozne i bogate trgovačke obitelji. Nakon završene gimnazije u rodnom gradu Barmenu, odlazi u Bremen i posvećuje se trgovini. 1845. godine objavio je knjigu “Položaj radničke klase u Engleskoj”, pisanu na temelju vlastitih opažanja i istraživanja za njegova života i rada u Manchesteru. 1848. godine, zajedno s Marxom, Engels objavljuje “Manifest komunističke partije”, jedan od najutjecajnijih svjetskih političkih traktata, a kasnije financijski podupire Marxa u njegovom istraživanju i pisanju “Kapitala”. Nakon Marxove smrti Engels je uredio drugo i treće izdanje knjige. Značajni su i njegovi doprinosi obiteljskoj ekonomiji. Engels je preminuo 5. kolovoza 1895. u Londonu, gdje je živio od 1870., od raka grla. Prema vlastitoj želji kremiran je na Brookwood groblju, a njegov pepeo razasut je kod svjetionika Beachy Head na sjeveroistoku Engleske.

Rođen Jakša Račić, dalmatinski liječnik i političar

Jakša Račić se rodio na otoku Hvaru, 5. kolovoza 1868. godine. Studirao je medicinu u Pragu, Grazu i Innsbrucku, gdje je doktorirao 1900. godine. Radio je u Innsbrucku kao asistent na Institutu za opću i eksperimentalnu patologiju. Daljnju specijalizaciju završio je u Ljubljani da bi 1904. godine otvorio kliniku u Splitu. Bio je na položaju gradonačelnika Splita između veljače 1929. i lipnja 1933. godine. Započeo je modernizaciju gradske bolnice i počeo pošumljavati Marjan, za što ima velike zasluge, jer je zajedno s društvom ‘Marjan’, osim pošumljavanja, izgradio staze i naselio park-šumu srnama i zečevima. Na početku Drugog svjetskog Račić je pristupio četničkom pokretu, pa ga je četnićki vojvoda Draža Mihailović imenovao povjerenikom za Dalmaciju. Godine 1943. Račića su ubili komunistički agenti.